Nakon brojnih pritisaka poljoprivrednika diljem EU, Europska komisija predložila je smanjenje statusa zaštite vukova u Europi, navodeći kao razlog njihovu rastuću populaciju i sve veći sukob sa stočarima. Trenutno klasificirani kao “strogo zaštićeni”, vukovi bi bili reklasificirani kao “zaštićeni” prema Bernskoj konvenciji, što bi omogućilo veću fleksibilnost u upravljanju njihovim brojem. Prijedlogom bi se državama članicama EU-a omogućila veća kontrola nad lokalnim populacijama vukova, što bi im omogućilo provedbu mjera upravljanja prilagođenih regionalnim potrebama.
„Hrvatska poljoprivredna komora zajedno s kolegama iz drugih država članica radila je pritisak na Komisiju i na nacionalne institucije zbog stalnih napada vukova s kojima su se suočavali poljoprivrednici, osobito u krškim krajevima. Mapa populacije vuka u EU pokazuje veliku gustoću na području RH, što predstavlja veliki problem za poslovanje stočarima. Prijedlog EK mogao bi dati dodatnu fleksibilnost državama članicama u upravljanju njihovim lokalnim populacijama vukova, tako da mogu poduzeti mjere koje su dobro prilagođene regionalnim okolnostima. Budući da će vuk ostati zaštićena vrsta, mjere očuvanja i upravljanja država članica i dalje će morati postići i održati povoljan status očuvanosti. Osim toga, države članice i dalje će imati mogućnost održavati višu razinu zaštite vukova, ako se to smatra potrebnim prema nacionalnom pravu.“, priopćeno je iz HPK.
U HPK ističu kako je iz prijedlog EK vidljivo kako su ulaganja u odgovarajuće mjere za sprječavanje štete i dalje ključna za smanjenje napada na stoku. Komisija će nastaviti pomagati državama članicama i dionicima u osmišljavanju i provedbi takvih mjera putem financiranja i drugih oblika potpore. U nekim europskim regijama čopori vukova postali su stvarna opasnost, posebno za stoku. Zato se predlaže promjena zakona EU-a koja će pomoći lokalnim vlastima da aktivno upravljaju populacijom vukova, istovremeno štiteći i bioraznolikost i ruralnu egzistenciju.
Prijedlog EK Komisije za ciljanu izmjenu Direktive o staništima u vezi sa statusom zaštite vuka sada će morati usvojiti Europski parlament i Vijeće.
Zanimljive činjenice:
- Zemlje rasprostranjenosti: Vuk se sada pojavljuje u sve 34 promatrane zemlje/regije. Od 2016. vuk se vratio u Belgiju i Luksemburg.
- Promjena u rasponu distribucije: Raširenost populacije vuka naglo se povećala od 2016. i sada pokriva cca. 2,2 milijuna km². Velika povećanja područja posebno su ostvarena u srednjoeuropskoj populaciji. Iako nema sumnje da se rasprostranjenost vukova uvelike povećala, dio tog porasta može se jasno pripisati promjeni metodologije izračuna brojnosti populacije. To posebno vrijedi za talijanski poluotok (koji je po prvi put u cijelosti mapiran na standardiziran način), Latviju (sada također uključuje znanstvene podatke građana) i Ukrajinu (gdje je postao dostupan pristup novim i boljim podacima praćenja). Samo povećanje ove 3 zemlje čini 22% promjene raspona.
- Trend populacije: Populacija vukova je stabilna ili raste. Sveukupni porast posebno je potaknut brzom ekspanzijom srednjoeuropske i alpske populacije. Čini se da se i dinarsko-pindska populacija povećava, ali u nekim je područjima teško dobiti pouzdane procjene populacije. Procjene broja stanovnika Karpata i Dinarsko-Balkanskog područja uključuju procjene stručnjaka.
- Zanimljiva činjenica: Budući da vukovi imaju relativno veliko leglo i bilježe visoku smrtnost, veličina populacije vukova uvelike varira tijekom godine. Praćenje broja obiteljskih grupa ili “čopora” i “parova” bio bi robusniji i dosljedniji način za procjenu veličine populacije, ali se ne može postići svim utvrđenim metodama praćenja.
