HPK održala skupštinu na kojoj se razgovaralo o stanju u svim sektorima proizvodnje

Objavljeno: 15.11.2024.

Hrvatska poljoprivredna komora održala je u četvrtka, 14. studenoga 2024. godine u Zagrebu, izvještajnu skupštinu članova komore na kojem je usvojen izvještaj o radu HPK, te su svi predsjednici sektorskih Odbora iznijeli stanju u svojim proizvodnjama, te dali smjeru u kojem žele ići u budućem razdoblju.

Predsjednik HPK Mladen Jakopović izvijestio je članove Skupštine, kako članovi HPK djeluju kroz 20 Sektorskih/ stručnih odbora, koji su tijekom 2023. godine održali ukupno 34 sjednice, a  održano je 28 sastanaka u Ministarstvu poljoprivrede s Odborima HPK, te oko 80 sastanka Povjerenstava po raznim  temama, dok je poslano 120 dopisa i održan niza sastanaka u Vadi RH. Članovi Komore i djelatnici HPK sudjelovali su i na 40-ak sastanaka radnih skupina Copa-Cogeca organizacije i Grupa civilnog dijaloga Europske komisije, dok je za radnu skupinu za koordinaciju politike (Policy Coordination Committee POCC) održano 8 sastanaka, te 3 skupštine i 6 predsjedništva Copa-Cogeca.

„Tijekom prošle godine borili smo se za sve sektore poljoprivrede podjednako jer je gotovo u svim sektorima nagomilano dosta problema koji se sporo rješavaju. Među našim glavnim zahtjevima bile su izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu, privremeno oslobađanje od troškova plaćanja zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta, avansno plaćanje potpora, otvaranje sektorskih natječaja. Isto tako tražili smo uspostava Registra farma i Registra zemljišta, otvaranje ekološke tržnice, financiranje tipskih objekata za sektor svinjogojstva, povećanje naknada te relaksacija propisanih mjera, državne potpore zbog rasta cijena proizvodnje. Među zahtjevima bili su i uvođenje Uzajamnog fonda za nastale štete od vremenskih nepogoda, povećanje i raspodjela plavog dizela, kontrola uvoza ukrajinskih žitarica itd., kazao je u uvodnom obraćanju predsjednik HPK  Mladen Jakopović.

Predsjednici sektorskih Odbora iznijeli su pojedinačno stanje u svojim sektorima.

Zdenko Močnik, odbor za mljekarstvo:  Statistika pokazuje blagi porast proizvodnje mlijeka, no situacija u sektoru nije nimalo dobra. Ne postoje mehanizmi kojima se može nešto popraviti. Proizvođača mlijeka je jako malo. Ministarstvo pokušava kroz popularizacijske mjere nešto postići, ali se ne vidi način kako se stoka može vratiti na našu zemlju.

Dino Gelemanović, odbor za Sustav krava-tele:  Ništa od upućenih prijedloga do sada nije usvojeno, no Odbor se i dalje trudi te šalje svoje prijedlog za poboljšanje stanja u Sektoru.

Mladen Kušeković, odbor za krške pašnjake: U 2023. održano nekoliko sastanaka, a sve što se predlagalo i pričalo u 2023. godine, nije usvojeno, primijenjeno.

Miško Šklempe, odbor za konjogojstvo:  Stanje u konjogojstvu je vrlo dobro. Postoji 6.600 uzgajivača koji pretežito žive u ruralno području, 40000 svih tipova i pasmina, većinom na obiteljsko poljoprivrednim gospodarstvima. Suradnja s ministricom i novim ministrom je dobra. Preko uzgojnih organizacija su većinom komunicirali. Problem koji je bio su: `lutajuća  grla` po Primorju, Dalmaciji i Lici.

Nataša Abramović, odbor za ribarstvo: Iako su održane samo dvije sjednice, članovi nisu zadovoljni jer smatraju da Odbor ne funkcionira te predlaže da se raspusti sadašnji odbor i aktiviraju se ljudi iz sektora koji žele raditi. Taj će se prijedlog dati na Upravni odbor.

Mario Glavaš, odbor za duhan: Duhan se zabranjuje i u Hrvatskoj se smanjuje proizvodnja. Oko 300-njak OPG-ova na cca 3000 ha. Što je unazad 10 godina smanjenje od 50 posto. Po kvaliteti su domaći proizvođači  3 u Europi što bi bilo dobro zadržati.

Damir Buntić, odbor za maslinarstvo i uljarstvo: Sastaju se redovno, no rezultata nema; što bi moglo u konačnici rezultirati da se ljudi što manje odazivaju sastancima Odbora. Dopunska djelatnost za maslinare – promijenili u roku 7 dana, no neka traženja odbora se ne uvažavaju. Dalmacija – 85% poljoprivrednog zemljišta, ne zna se tko je vlasnik. Najvažnije je riješiti vlasništvo nad poljoprivrednim zemljištem. Tražili su sastanke u Ministarstvu no nisu još dobili termin.

Toni Grossi, odbor za povrtlarstvo i krumpir: Odbor je oformljen prije 2-3 mjeseca. Imali su 3 sastanka i održali sastanak u Ministarstvu gdje su iznijeli svoje probleme i nadaju se izmjenama.

Željko Bjeliš, odbor za voćarstvo: Odbor je ponovo konstituiran jer prethodni nije radio dobro. Predložili određene mjere i razgovarali sa ministrom.

Josip Vrbanek, odbor za vinogradarstvo i vinarstvo: Bilježi se pad proizvodnje vina, i sada je oko 18.000 ha što je smanjenje. Postoje regionalne organizacije, u Odboru je dosta malo članova. U 2023. godini je dobro što su osnovali Povjerenstvo za vinsku omotnicu, no ide dosta teško. Iskorištenje vinske omotnice je tek oko 50 posto.

Slavimir Brkić, odbor za eko proizvodnju, cvjećarstvo i ljekovito bilje: Priča se puno o problematici, te šalju rješenja, no od nadležnih nema povratnih odgovora.

Petar Pranjić, odbor za ratarstvo: Odbor je vrlo aktivan, često se sastaju i istupaju u medijima. Izborili su se za 10+15 milijuna eura kod prethodne ministrice. HPK je predstavljala ministarstvo na 2 velika skupa u Osijeku koja su bila unazad mjesec dana. Problem je što nas Ministarstvo ne prepoznaje; pružamo ruku suradnje, no Ministarstvo ne prihvaća. Puno je prijedloga, održali su 17 sjednica online plus sastanci u Zagrebu s Ministarstvom, no malo je rezultata. Pohvalio rad HPK.

Antun Golubović, odbor za svinjogojstvo:  Izvijestio o pojavi Afričke svinjske kuge. Imali su česte telefonske sastanke i dogovore, i nekoliko sjednica Odbora. Dobro su komunicirali s ministricom poljoprivrede. Prvo smo prigovarali, pregovarali, a onda dogovarali. Još uvijek ide isplata izgubljene dobiti za svinjogojce. Relativno su zadovoljni s 2023. godinom.

Ines Dundović, odbor za mlade i žene: Redovito se sastaju, ima u odboru oko 10 članova, Podnijeli su prijedloge za izmjenu Strateškog plana za mlade i žene. Rade s ciljem poboljšanja u Strateškom planu, a sastaju se i kroz projekt Grass celinig projekt sa još 9 zemalja.

Marino Babić, odbor za agrume: Novoosnovani odbor, u kolovozu 2024. Predstavljaju proizvođače mandarina i drugih agruma iz okolice Neretve. Cijeli taj kraj ovisi o proizvodnji mandarina. Proizvođači mandarina su mali, prosjek oko 1,5 ha, neudruženi su i nesložni. Smatraju da je osnivanje ovog odbora dosta važno. Na prvoj sjednici Odbora zatražili sastanak s ministrom, no nismo uspjeli dogovorili, pa su samoinicijativno pokušali doći do njega da dođe u Neretvu i otvori berbu. Najviše problema imaju sa  Barkodom, te nesređenim državnim zemljištem. Isto tako problem je i navodnjavanje, kao i isplata potpora. Kao odbor poslali dopis Ministarstvu i HAPIH-u vezano uz Akcijski plan u kojem će se moći dati konkretna rješenja, te da se proširi lista pesticida kako bi se zaštitila mandarina od štetnika.

Članovi skupštine danas su otvorili brojne probleme s kojima su suočeni svi sektori proizvodnje. HPK će u idućem razdoblju pojačati aktivnosti da se uspostavi bolja komunikacija sa resornim Ministarstvom poljoprivrede, a za pojedine probleme ćemo naše zahtjeve usmjeriti i prema Vladi RH. Od izuzetne ja važnosti da se i medijski pojačaju aktivnosti u snažnijoj promociji svih sektora, za što je potrebno da svi Odbori ranije sprema stajališta i prijedloge što žele da se komunicira prema javnosti. Pred hrvatskom poljoprivredom su velike promjene, od klimatskih i tržišnih, do demografskih i proizvodnih zbog čega je važno da u Odborima budu stručnjaci i proizvođači koji će znati jasno artikulirati sve zahtjeve ukupnog sektora, zaključak je skupštine HPK.