U sklopu 31. Jesenskog međunarodnog bjelovarskog sajma održan sastanak proizvođača svinja na temu aktualnog stanja u sektoru svinjogojstvu
Odbor za svinjogojstvo Hrvatske poljoprivredne komore organizirao je, u sklopu 31. Jesenskog međunarodnog bjelovarskog sajma u Gudovcu sastanka proizvođača svinja i okrugli stola pod nazivom „Aktualno stanje u proizvodnji svinja u RH – stanje u sektoru, Afrička svinjska kuga i budućnosti svinjogojstva“. Sastanak je okupio predstavnike HPK, proizvođače, te predstavnike Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, kao i predstavnike znanstvenih institucija koji su analizirali stanje u sektoru i iznosili moguća rješenja za oporavak svinjogojstva.
Nazočne je na početku sastanka pozdravio predsjednik HPK Mladen Jakopović koji je naglasio kako je Odbor za svinjogojstvo do sada dao ogroman doprinos u rješavanju problema oko ASK na terenu, te će i dalje, kroz institucije HPK nuditi rješenje za oporavak ovog izuzetno važnog sektora za hrvatsku poljoprivredu.
„Današnji sastanak nastavak je razgovora o stanju u sektoru svinjogojstva, temeljem zaključaka sa sastanaka koji je održan 14. lipnja 2024. u Vinkovcima, zbog učestalih traženja svinjogojaca opterećenih stalnim sektorskim problemima i stalnom prijetnjom afričke svinjske kuge. Odbor želi stalno poticati rasprave oko stanja na terenu vezano za bolest Afričke svinjske kuge (ASK) te pronalaziti najbolja rješenja vezano za teško stanje u sektoru svinjogojstva“, rekao je na sastanku predsjednik Odbora za svinjogojstvo HPK Antun Golubović.
Iz HPK ističu kako su među najvažnijim temama bile investicije u postojeće i nove farme te osnovno stado radi dostizanja proizvodnje potrebne prasadi za tov, poticanje sektorskog i međusektorskog organiziranja koje će pored rješavanja problema u proizvodnji ostvariti i mogućnost prihvatljive usluge klanja i konfekcioniranja, odnosno isporuke i marketinga svinjetine. Jedna od ključnih tema su i daljnji dogovori o tipskim objektima te pokretanju natječajne procedure, ali i otklanjanju mogućih rizike koji se sada ogledaju u populaciji divljih svinja i nepridržavanju pravila uzgoja.
Na sastanku se razgovaralo i o prihvatljivim modelima potpora radi očuvanja klime i okoliša, većem savjetodavnom nadzoru proizvođača, ali i o boljem genetskom potencijalu budući da je potrebna zamjena postojećeg osnovnoga stada s genetski boljim kroz dugoročno selekcioniranje hrvatskoga landrasa na cijelom nacionalnom prostoru. Nadalje, kod autohtonih pasmina svinja i proizvodnje zaštićenih proizvoda važno je u budućnosti uspostaviti nove modele uzgoja uključujući prethodno genetsko vrednovanje cijele populacije na poželjna svojstva i nove modele potpore kako za pojedince tako i za udruženja takvih proizvođača.
Predsjednik Odbora za svinjogojstvo Antun Golubović istaknuo je kako je od lipnja do danas bilo malo pomaka, no naglasio je da će Odbor i dalje inzistirati na uvođenju i izgradnji tipskih objekta, a pohvalio je poteze a Ministarstva što su 3. i 4. kategoriji proizvođača nadoknadili izgubljenu dobit, te da je važno provoditi svaki korak u biosigurnosnim mjerama kako se virus ASK ne bi širio.
„Mi bi bili sretni da zadržimo proizvodnju i da kroz buduću strategiju za sektor do 2030. dođemo makar na 60 posto samodostatnosti u proizvodnji. Odbor će i dalje zagovarati tipske objekte jer i dalje ima mladih obitelji kojima bi to odgovaralo te žele ući u novu proizvodnju“, kazao je Golubović.
Državni tajnik Ministarstva Mladen Pavić istaknuo je kako je Hrvatska imala 750.000 svinja u registru prije ASK, a nakon toga više od milijun, što dokazuje da je ipak više svinja bilo u tovu, no nisu bile uvedene u sustavu. Dodao je kako je Ministarstvo produžilo mjere na nekim područjima gdje se pojavila ASK blizu granice s BIH.
„Za sad je situacija dobra, poljoprivrednici se drže mjera, a inspektori su svakodnevno na terenu i slobodno možemo reći da je situacija stabilna. Za sada još uvijek nema konačnog prijedlog za tipske objekte, ali vjerujem da će biti što prije jer taj prijedlog nije zaboravljen“, kazao je Pavić
Dodao je kako je sve veći broj zahtjeva za repopulacijom (punjenjem objekata), te da je Vlada od prošle godine dala 50 milijuna eura za ovaj sektor. Naglasio je kako je ASK sezonalna bolest i postoji uvijek šansa da se pojavi, ali da je sada situacija daleko bolje nego što je bila na početku, no i dalje treba biti na oprezu i provoditi sve propisane mjere i slušati struku.
Najavio je da će kroz izmjene Strateškog plana biti obuhvaćeno i svinjogojstvo jer je to sektor od velike važnosti te da ga se pokušava zaštititi na sve načine, a najavljeno su i sektorski natječaji koji bi trebali ubrzati i olakšati investicije u nove farme i proizvodnju.
Načelnik Sektora za uzgoj, testiranje i genetsko vrednovanje u HAPIH-u Dragan Solić, dao je pregled tržišnih kretanja u sektoru u EU, svijetu i na domaćem tržištu. Istaknuo je kako Kina drži 40 posto udjela proizvodnje svinjskog mesa u svijetu, a u zadnjih godinu dana imala je povećanje od 3 posto. Španjolska je vodeći proizvođač svinjskog mesa u Europi, dok je udjel hrvatske proizvodnje teko oko 0,40 posto na EU razini.
„Kina je i ove godine smanjila uvoz EU mesa za 15 posto, zbog čega je došlo do pada proizvodnja svinjskog mesa u Europi i pritiska tržišnih viškova na manja tržišta, kao što je i Hrvatska. EU ima samodostatnost od 116 posto, dok je samodostatnost u Hrvatskoj 50 posto, a primjerice u Danskoj 295 posto“, kazao je Solić.
Boris Lukić, docent Fakultet agrobiotehničkih znanosti (FAZOS) na okruglom stolu je naglasio kako se stanje u svinjogojstvu ne može preko noći poboljšati, ali je svaka kriza i nova prilika da se proizvodnja modernizira i promjeni te pokrenu pozitivni trendovi.
„Postoje strukturni problemi koji se vuku godinama, no treba se uhvatit u koštac sa svime i krenuti djelovati. Potencijala ima i bitno je da proizvođačke organizacije ili slični modeli udruživanja zažive jer je to jedan od načina da se potakne proizvodnje i sredi stanje na tržištu“, kazao je Lukić. Dodao je kako je uzgojno selekcijski rad najsloženiji jer je efekt najsporiji; učinak vidljiv tek nakon 10-15 godina.
Davor Pašalić, savjetnik v.d. ravnatelja za stočarstvo (HAPIH) na okruglom stolu je naglasio kako hrvatski proizvođači moraju naučiti živjeti s ASK. Prema njegovom mišljenu Hrvatska ima prostora za proširenje proizvodnje jer smo na 50 posto samodostatnosti, no hendikepirani smo zajedničkim EU tržištem. Zato se treba okrenuti i prema proizvodnji nekih specifičnih proizvoda, ali promociji domaćeg proizvoda i dr.
„Moramo pokušati u ovoj proizvodnji podići samodostatnost i naravno da je velika šteta što se ASK pojavila u području s najvećim brojem svinja (Slavonija, 60% proizvodnje). Pojavu virusa uspjeli smo relativno u kratkom roku spriječiti, no velika opasnost i dalje prijeti iz populacije divljih svinja, zbog čega uzgajivači trebaju biti na stalnom oprezu“, kazao je Pašalić.
Dodao je kako je najviše stradala crna slavonska svinja, a najveća je opasnost i dalje kod onih svinja koje su na otvorenom. Prema njegovom mišljenju hrvatski proizvođači će se morati prilagoditi držanju svinja koje zadovoljavaju sve biosigurnosne mjere, a bez takvih sigurnih objekata neće biti moguće držati svinje, ako želimo u budućnosti imati ozbiljnu proizvodnju.
