Hoćemo li uskoro ostati bez domaćeg mesa i mlijeka? Najnovije brojke su zabrinjavajuće. Osjetno je pala proizvodnja goveda, svinja, ovaca i koza, kao i mlijeka i jaja. Tko je kriv za poraznu statistiku i može li se uopće spriječiti odumiranje stočarstva u zemlji.
Domaće mljekarstvo dotaknulo je novo dno. U zemlji se svakog dana, u prosjeku ugase dvije do tri farme. Prije 10 godina imali smo oko 10 tisuća proizvođača mlijeka, danas je taj broj pao na njih oko 2500. Niska otkupna cijena dovela je mnoge do zida. Da gleda samo na zaradu, možda više ne bi bilo ni farme Igora Rešetara.
“Nismo dovoljno konkurenti prema kolegama iz Slovenije, Austrije, Mađarske, Njemačke – oni su imali viškove proizvodnje i to su mlijeko uvozili kod nas po cijenama koje mi nismo mogli pratiti i tu se proizvodnja urušavala”, kaže nam proizvođač mlijeka Igor Rešetar.
Manje proizvođača znači i manje domaćeg mlijeka kojeg imamo tek za 40 posto svojih potreba.
Tako je, primjerice, 2022. otkupljeno 507 tisuća tona, a lani tek 406 tisuća tona domaćeg mlijeka – čak 20 posto manje. Gotovo 60 posto mlijeka koje pijemo – uvozimo. Poljoprivreda mora postati prioritet nove Vlade, kažu proizvođači.
“Smjer nije dobar, moramo zaustaviti pad proizvodnje i ako se to nastavi cijene naših proizvoda na policama će otići u nebo”, ističe Rešetar.
Osim mlijeka, u debelim minusu je i broj muznih krava. Prije 10 godina imali smo ih 159 tisuća, a na kraju prošle godine 55 posto manje.
Alarm je i kod uzgajivača koza. U godini dana njihov prirast manji je gotovo 50 posto.
„Nekome bi bilo alarmantno, ali očito u Hrvatskoj to nije alarm. Ljudi uz svu administraciju i niske otkupne cijene jednostavno se više ne nalaze u tome i tko jednom odustane taj više nikad neće ući u poljoprivredu”, objašnjava uzgajivač koza Zoran Marciuš.
I u trenucima kad logika i računica govore drukčije, Zoran ne posustaje. Planira širiti proizvodnju, no planove mu remeti to što već dva mjeseca kasne poticaji.
“Kad mi trebamo ispuniti svoje obveze točno imamo datum i sat do kad ih moramo ispuniti i mi ih ispunjavamo, međutim kad nama agencija treba platiti onda imaju stotinu izgovora, onda su oni preopterećeni, njima je teško”, žali se Marciuš.
U svim minusima imamo i jedan plus. U kokošinjcima se povećao broj peradi tek 1 i pol posto, no broj jaja u godini dana pao je na 630 tisuća komada – 5 posto manje.
“Pet posto ne predstavlja neke velike vrijednosti, ali uvoz jaja je porastao sa 70 milijuna na 115 milijuna jaja. Stižu Iz svih mogućih zemlja, od tamo gdje su najjeftinija. Nama je problem konkurirati velikim proizvođačima koji se nalaze u EU, koji su puno veći od nas, a s druge strane ne kontrolira se dovoljno uvoz tih proizvoda”, objašnjava Dražen Čurila, predsjednik Odjela za peradarstvo Hrvatske poljoprivredne komore
Da su podaci o proizvodnji zabrinjavajući, slažu se i u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori te traže hitan sastanak s novim ministrom.
“Još uvijek čekamo prvi sastanak, znamo da je ovo još predizborni tjedan, ali kada prođu Europarlamentarni izbori moramo sjesti i vidjeti kako dalje”, ističe Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore
Iako Ministarstvo poljoprivrede godinama potiče stočarsku proizvodnju desecima različitih mjera i poticaja, čija se vrijednost mjeri u milijardama eura rezultata još nema.
Preuzeto s net.hr
