Hrvatska poljoprivredna komora održala je u četvrtak 7. ožujka 2024. godine svoju sjednicu, na kojoj se razgovaralo o dodatnim zahtjevima poljoprivrednika, nakon što je prošli tjedan održan sastanak sa Vladom RH, a vezano za sve probleme u poljoprivredi. Na sjednici su usvojeni ključni zahtjevi među kojima su najvažniji da se uredbom hitno van snage stavi Zakon o poljoprivrednom zemljištu, te da se geotagiranje fotografija, što je i ranije traženo, u potpunosti ukine za 2024 godine.
„Upravni odbor HPK zatražio je hitno stavljanje van snage Zakona o poljoprivrednom zemljištu te ćemo uputiti novi zahtjev za sastanak sa premijerom Vlade RH Andrejom Plenkovićem, kako bi se razgovaralo o našim zahtjevima. Naše daljnje aktivnosti će ovisiti od sastanka s premijerom Vlade RH, odnosno nakon toga će se donijeti odluka za pokretanje novih prosvjeda“, izjavio je predsjednik HPK Mladen Jakopović.
Trenutni Zakon o poljoprivrednom zemljištu nije dobar što pokazuju brojni primjeri primjene na terenu, te se pod hitno treba izmijeniti. Sve što je HPK predložila ranije išlo je u dobrom smjeru, a isto nije prihvaćeno od strane Ministarstva poljoprivrede. Podsjećamo kako smo još prošle jeseni zatražili HITNU izmjenu Zakona, ako je potrebno i Uredbom da se njegova primjena zaustavi. U dopisu Ministarstvu i Vladi, tada smo zatražili obustavu svih natječaja, dok se Zakon o poljoprivrednom zemljištu ne promijeni. HPK je u međuvremenu pokrenuo i provjeru ustavnosti ovoga Zakona, priopćili su iz HPK.
Na sjednici je dogovoreno i da se mjera odnosno obavezna operacija GAEC7, koju bi poljoprivrednici trebali provoditi, a predstavlja veliki problem za poljoprivrednike, smanji sa četiri na tri rotacije iznad 30 ha. Na ovaj način bi se olakšao rad poljoprivrednicima, te smanjio pritisak na proizvodnju, budući da nova ZPP predviđa niz operacija koje su neprovedive, a koje isključuju dio potpora u slučaju da se ne provedu.
„Zatražili smo i kapitalna ulaganja iz nacionalnih sredstava, od 40 posto na 200.000 eura investicije te one krenu od sredine ove godine. Svatko tko ima investiciju do 200.000 eura, povratom bi dobio nazad 80.000 eura, ili maksimalno do prometa koje je ostvario u prošloj godini. Tražimo, također, u području ratarstava potpore 300 eura za sve hektare te tražimo povećanje zaštitne cijene pšenice sa 105 euro/tona na 220 euro/tona“, izjavio je Jakopović.
