Hrvatska poljoprivredna komora održala je u srijedu, 23. kolovoza 2023 godine konferenciju za novinare na kojoj su predsjednik HPK i članovi Upravnog odbora iznijeli niz zaključaka sa posljednje sjednice UO, a vezano za stanje u hrvatskoj poljoprivredi te brojnim problemima s kojima se suočava hrvatska poljoprivreda nakon ogromnih šteta zbog nevremena, te posljedica uslijed bolesti afričke svinjske kuge. Na konferenciji za novinare iznijet je i niz konkretnih prijedloga za izmjena pravilnika i zakona u sklopu Strateškog plana ZPP koji bi trebali olakšati i ubrzati investicije u poljoprivredi, a ponuđena su i rješenje vezano za rješavanje problematike bolesti afričke svinjske kuge.
„Trenutni Zakon o poljoprivrednom zemljištu nije dobar što pokazuju brojni primjeri primjene na terenu, te se pod hitno treba izmijeniti. Sve što je HPK predložila išlo je u dobrom smjeru, a isto nije prihvaćeno od strane Ministarstva poljoprivrede. Zato tražimo HITNU izmjenu Zakona, ako je potrebno i Uredbom da se njegova primjena zaustavi. U dopisu Ministarstvu i Vladi zatražili smo obustavu svih natječaja, dok se Zakon o poljoprivrednom zemljištu ne promijeni. HPK će zatražiti i provjeru ustavnosti ovoga Zakona. Zatražili smo i hitni sastanak s predsjednikom Vlade i ministrima koji iste probleme mogu riješiti, te očekujemo i očitovanje Ministarstva poljoprivrede do 1.rujna 2023. godine, izjavio je na konferenciji za novinare predsjednik HPK Mladen Jakopović.
Predstavnici UO objasnili su kako je totalno neprihvatljivo da jedna JLS ima maksimu od 12 ha, a neka druga 1000 ili 2000 ha. Na takav način nije moguće postići ciljeve Strateškog plana, a i izuzetno loše utječe na razvoj pojedinih JLS i njihovih poljogospodarstava, pri tome „gaseći“ mnoga stabilna gospodarstva.
Vezano uz problem ASK, Hrvatska poljoprivredna komora je zatražila rješenje za pogođena gospodarstva koja trebaju ići u dva smjera. I to da se što je moguće ranije nadomjeste krmačama i tovljenicima ona gospodarstva kod kojih je pronađena ASK, te da se pripremi model tipskih objekata za takva manja gospodarstva, gdje isti ne bi imali dodatnih troškova za svakoga posebno. Potrebno je pronaći sredstva za takav ograničeni poziv.
„HPK je zatražio i povećanje de minimis potpore u slučajevima kad se potpora isplaćuje iz iste.
U slučajevima više sile, kriznih situacija i slično de minimis potpora se ukida za takvu svrhu te se isplaćuje potpora za štete koliko je potrebno“, istaknuto je na konferenciji za novinare.
„Članovi Upravnog odbora HPK podržavaju osnivanje uzajamnog fonda uz uvjet da se dobije prijedlog funkcioniranja fonda. Također, bitno je za znati od kuda će se ovaj Fond financirati, tko će njime upravljati i na koji način. Članovi UO predlažu da financiranje bude 70 posto od države, a preostali dio od sredstava dobivenih za zakup poljoprivrednog zemljišta. Fond ne bi trebao biti manji od milijardu eura. Osnovni rizik jamstvenog fonda je neadekvatna procjena štete“, izjavio je predsjednik HPK Mladen Jakopović.
Kada je riječ o stanju na tržištu žitarica članovi UO smatraju kako je neprihvatljivo u Mjeri 3. financiranje samo jedne kulture u prvih 30 hektara jer postoji bojazan kako će u najvećem dijelu mali korisnici biti zakinuti za potporu.
„Pravedno bi bilo dati bespovratnu potporu za sve kulture koje ima u Zahtjevu za potporu, uz ograničenje za prvih 30 ha. Kulture se moraju zbrajati. Također HPK ustraje na zahtjevu za dodatnu pomoć od 300 EUR-a. Također, bitno je naglasiti kako je prekomjerni uvoz brašna iz Ukrajine po cijeni od 200-300 eura/t potpuno blokirao prodaju domaće pšenice i napravio poremećaj na tržištu žitarica. Kako uskoro kreće jesenska sjetva,a prema informacijama sa terena HPK se pribojava da će mnoga gospodarstva ove jeseni prestati sa sjetvom ozimih kultura te smatramo kako bez adekvatne potpore Ministarstva poljoprivrede će RH ove jeseni ostati bez velikog dijela zasijanih kultura odnosno prestati sa proizvodnjom istih“, naglasili su predstavnici UO HPK.
Upravni odbor HPK na svojoj je posljednjoj sjednici raspravljao i o Prijedlog Pravilnika o provedbi intervencija za potporu ulaganjima u primarnu poljoprivrednu proizvodnju i preradu poljoprivrednih proizvoda iz Strateškog plana ZPP 2023.-2027:
Kada je riječ o potporama za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju, potrebno je mijenjati strateški plan na način da ne bude samo jedan veliki natječaj nego da budu sektorski natječaji. Obrazloženje za to je da na takav način određena područja i određeni sektori nisu u mogućnosti ostvariti minimalan broj bodova zbog čega su u neravnopravnom položaju.
Intenzitet potpore za mikro/male/srednje sada iznosi 55 posto, a može se uvećati do 70 posto, dok intenzitet potpore za velike iznosi 40 posto, a može se uvećati do 55 posto. Ovakvim modelom bi se pristup investicijskim mjerama omogućio većem broju korisnika, a izbjegle bi se špekulacije onih koji ulaze u investicije samo zbog visine potpore, a da nemaju prave potrebe za širenjem proizvodnje)
Novost je da HPK traži i izradu modela investicije bez natječaja gdje visina investicije ne može prelaziti vrijednosti prihoda unatrag 3 godine po MIBPG, sa intenzitetom oko 40 posto. Za zadruge se pritom uzima ukupni prihod zadrugara. Ovakva mjera bi bila dostupna svima koji žele investirati u poljoprivredu i ozbiljno se posvećuju poljogospodarstvu. Za ovakvu mjeru traže se dodatna nacionalna sredstva kao što imaju i druge susjedne zemlje pored EU omotnice.
Nadalje traži se i izmjena potpora za ulaganja u preradu poljoprivrednih proizvoda. Intenzitet potpore za mikro/male/srednje sada iznosi 55% a može se uvećati do 70%, dok se intenzitet potpore za velike iznosi 40% a može se uvećati do 55%. Ovakvim modelom bi se pristup investicijskim mjerama omogućio većem broju korisnika, a izbjegle bi se špekulacije onih koji ulaze u investicije samo zbog visine potpore, a da nemaju prave potrebe za širenjem proizvodnje. Maksimalna potpora mogu biti 2 milijuna eura.
Kada je riječ o potporama za male poljoprivrednike HPK smatra kako uvjeti prihvatljivosti korisnika u trenutku prijave bude min 1 zaposlen na MIBPG-u, a maksimalna potpora 50,000 tisuća eura. Podizanje sa 10 na 50 (dakle od 3-50 SO), uz intenzitet 85 posto. Obrazloženje za to je da bi se ovakvim modelom izbjegle špekulacije onih kojima poljoprivreda nije osnovna djelatnost i zapravo od nje ne žive, a oni poljoprivrednici koji žive „od poljoprivrede“ na mogu se prijaviti na investicijsku mjeru i nisu u mogućnosti dobiti potporu za razvoj i napredak. Podizanje SO sa 10 na 50 SO se traži prvenstveno zbog razvoja stočarske proizvodnje u kojoj smo nesamodostatni jer primjerice gospodarstvo sa 8 krava i 8 ha zemlje, koje je realno vrlo malo ima SO blizu 20 i nije se u mogućnosti javiti na ovu mjeru, a premaleno je za neku veću i ozbiljniju mjeru.
