Autor: Miroslav Kuskunović
Potrošnja ovog prosinca, u pandemijskoj godini, bitno će se razlikovati od prethodnih po tome što će doći do rasta kućne potrošnje hrane
Hrvatski građani su tijekom prošlogodišnjih blagdana potrošili oko 15,3 milijarde kuna, što je bila rekordna potrošnja, a ona je u prosincu 2019. godine rasla za pola milijarde kuna u odnosu na isto razdoblje godinu dana ranije. Procjena za ovu godinu za sada još uvijek nema. No s obzirom na potpuni izostanak potrošnje u HoReCa kanalu te pad potrošnje u maloprodaji uslijed krize uzrokovane pandemijom Covida 19, očekujemo da će božićna potrošnja ove godine biti daleko niža nego prethodnih godina. Na to će značajan utjecaj imati djelomični lockdown, koji će drastično smanjiti potrošnju kroz adventske sajmove i manifestacije, a uz zatvorene restorane i kafiće, ove će godine izostati i brojni domjenci te proslave, koji su također godinama bili jedan od generatora veće potrošnje hrane i pića. Jedan dio potrošnje iz HoReCa kanala će se preliti u potrošnju u kućanstvu, ali s obzirom na sva epidemiološka ograničenja i u maloprodaji i u mogućnostima privatnih okupljanja, možemo procijeniti da će ukupna potrošnja hrane i pića u prosincu ipak značajno pasti, pa i do 20%. Dobra ponuda domaćih proizvoda i veća proizvodnja, što potvrđuje i procjena rasta vrijednosti poljoprivredne proizvodnje u ovoj godini za oko jednu milijardu kuna, uz podršku trgovačkih lanaca, mogla bi utjecati na bolju prodaju i veću potražnju domaćih proizvoda. Kako se jedan dio potrošnje preselio u kratke lance opskrbe te nabavu preko interneta od domaćih proizvođača, njihova prodaja ne bi smjela imati tako veliki pad kao generalno tržište, procjena je analize Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.
„Potrošnja ovog prosinca, u pandemijskoj godini, bitno će se razlikovati od prethodnih po tome što će doći do rasta kućne potrošnje hrane, budući da će većina građana božićne i novogodišnje blagdane provesti sa svojim ukućanima, zbog čega bi moglo doći i do povećane potrošnje hrane kroz ovaj oblik potrošnje, za razliku od ranijih godina kada se dosta trošilo izvan kuće – u restoranima, kroz adventsku potrošnju ili turizam i putovanja. S obzirom na bolju ponudu domaćih proizvoda, za očekivati je da će ovogodišnje cijene u prosincu biti niže od ranijih godina, posebice kada je riječ o mesu, ribi, voću ili povrću, vinima, sokovima, jakim alkoholnim pićima, ali i drugim namirnicama koje čine blagdansku košaricu i uobičajeno se troše u mjesecu najveće potrošnje, procjena je Smartera.
U Hrvatskoj je, prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku u rujnu potrošnja u maloprodaji pala 7,3 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. Rujan je bio sedmi mjesec zaredom kako je potrošnja, pod utjecajem korona krize, pala na godišnjoj razini. U rujnu je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima potonuo 6,4 posto, a u prvih devet mjeseci ove godine promet u trgovini na malo realno je pao za 6,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
„S obzirom na to da je tijekom listopada i studenoga došlo do uvođenja novih mjera, te je pandemija dobila na snazi, procjene su da će maloprodaja još više padati u ova dva mjeseca. Za sada se pad potrošnje nije jače osjetio, kupci dolaze rjeđe, ali kupuju više odjednom, kupuju ciljano. Dodatno zatvaranje u prosincu dovest će do daljnjeg smanjenja potrošnje. Kako je dosta sektora pogođeno gospodarskom krizom, izostat će i isplata božićnica i trinaesta plaća u velikom dijelu tvrtki iz realnog sektora, što će svakako doprinijeti i slabijoj potrošnji u prosincu. Do kraja godine, uslijed pojačane nesigurnosti i neizvjesnosti, pada potrošačkog optimizma, suzdržavanja od potrošnje, kao i smanjene turističke potrošnje, očekujemo nastavak negativnih godišnjih stopa rasta potrošnje po višim stopama nego u prvih devet mjeseci ove godine, ocjena je Smartera.
Meso s nižim cijenama
Budući da je hrvatska poljoprivredna proizvodnja ove godine imala rast vrijednosti, ponuda domaćih proizvoda na tržištu je bolja nego ranijih godina, što otvara prostor da se tijekom blagdana potrošači više usmjere na kupovanje domaćih kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda i hrane. Izračun prosječne potrošačke blagdanske košarice je primjerice prije dvije godine bio 2175,98 kuna. Skromnija košarica, po tadašnjim izračunu, iznosila je 928 kuna, a ona treća najskromnija 581,34 kune.
Najskuplja košarica za Badnjak je sadržavala proizvode poput najskupljeg bakalara, škampi, zubaca ili škarpine; u drugoj košarici su trlje, šaruni ili som, štuka i šaran, a u trećoj konzerva ili srdele. Za Božić neki iz prve košarice pripremaju puricu, neki janjetinu ili odojka, u drugoj košarici su oni koji imaju za jeftinije komade mesa, piletinu umjesto purice, pa i u pravljenju sarme nerijetko koriste više riže nego mesa. Ni tradicionalna, ni srednja, kao ni skromna košarica nisu obuhvaćale troškove darova, božićnog drvca, ukrasa, pirotehnike i sličnoga, što se uobičajeno kupuje za blagdane, kao ni troškove putovanja na razna odredišta, plaćene novogodišnje dočeke i slavlja i slično te su se isključivo temeljile na troškovima prehrane i troškovima pića koji su obuhvaćeni u razumnim količinama.
„Potrošačke košarice ove će godine sigurno biti skromnije nego u prethodnim godinama. Sam pogled na prve blagdanske kataloge velikih trgovačkih centara i cijene po kojima se međusobno već sada nadmeću, dovoljan je za zaključak kako će prosječni potrošač, ako vodi računa o svom novčaniku, ove godine potrošiti manje nego lani.Iako bakalar i druga riba za post nisu doživjeli značajniju promjenu cijena, kod mesa, sireva, suhomesnatih proizvoda i sastojaka za kolače, pad cijena u odnosu na prethodne godine nešto je veći, a već su krenule i akcijske prodaje glavnih artikala – purica, odojaka, janjetine, ističu u Smarteru. Ovih dana maslac je bio na akciji od čak 50 posto redovne cijene.
Prema podacima Croatiastočara, potrošnja purica u prosincu uobičajeno raste za oko 110.000 komada onih od 3,5 do 4 kg, te se uz uobičajenu mjesečnu potrošnju od 80-ak tisuća komada ta brojka penje i na 190 tisuća. Purica se tako svakog Božića potroši za čak 400 tona više u odnosu na druge mjesece. Prošle godine u legalnim je klaonicama zaklano 215.000 odojaka, a za 11 mjeseci 175.000 komada što znači da se potrošnja u prosincu povećava za dodatnih 400 tona. Janjetina se pak na akcijama trgovaca ovih dana nađe i po cijeni od 50-ak kuna, a računa se da se potrošnja tog mesa u prosincu poveća s uobičajenih 120 na 220 tona, no nitko ne zna koliko je godišnje zapravo proizvedemo jer, prema procjenama stručnjaka, najmanje 200.000 komada nestane u sivoj zoni. S druge strane uvoz bakalara u normalnim godinama doseže 250 tona u vrijednosti od čak 10 milijuna eura, no potrošnja primjerice za Uskrs ove godine bila je značajno manja upravo zbog pandemije koja je tada bila u početku.
Tržište mesa, kako svinjskoga tako i junećeg, pilećeg i janjetine ove je godine pod utjecajem globalnih tržišnih viškova, zbog izostanka turizma i potrošnje kroz restorane te lockdowna širom svijeta, ali i smanjenog globalnog izvoza na velika tržišta poput primjerice tržišta Kine. Samo je ove godine cijena svinjskog mesa pala za 45 posto u odnosu na početak prosinca prošle godine pa se cijena odojka u EU spustila ispod 31 euro za komad. Slično je i na tržištu junetine, na kojem su se ove godine u Hrvatskoj također pojavili ogromni tržišni viškovi. Stoga je za očekivati da će hrvatski potrošači u ponudi ove godine imati na raspolaganju veće količine mesa po značajno nižim cijenama, no kako će to u konačnici utjecati na ukupnu potrošnju, ostaje za vidjeti. Za odluku o kupnji presudna će ove godine biti epidemiološka situacija zadnji tjedan prije Božića, procjena je Smartera.
Osim mesa, Hrvatska je ove godine imala i dobru godinu kada je riječ o proizvodnji voća i povrća te velike tržišne viškove krumpira i kupusa, dok je ponuda jabuka i mandarina također dobra i stabilna. Sve ovo pokazuje da će trgovački lanci, s ograničenim brojem kupaca po kvadratnom metru prije i tijekom predstojećih blagdanskih dana, imati još veću tržišnu utakmicu i više se usmjeriti na akcijske prodaje i snižavanje cijena ne bi li na taj način povećali svoje promete i privukli potrošače na kupnju. U pandemiji se primjerice i potrošnja vina na globalnoj razini prepolovila, a zbog ograničenja kretanja situacija se nije bitno popravila ni tijekom ljetnih mjeseci, dok je sada ponovo prisutan veliki pad potrošnje. Velike gubitke u sektoru nije ublažio ni porast internetske prodaje vina, a najveći problemi zabilježeni su u mediteranskim zemljama u kojima turizam ima visok udio u BDP-u. Iako je turistička sezona ublažila veliku štetu i katastrofalne prognoze, hrvatski vinari zabilježili su manji pad prodaje od prosjeka. S obzirom na mjere koje su upravo na snazi, sami vinari iznose procjene da će prodaja vina ovih blagdana pasti najmanje 30 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Kupujte domaće
Godina koja je za nama pokrenula je brojna pitanja oko strategije hrvatske poljoprivrede i proizvodnje hrane te potrebe za podizanjem razine samodostatnosti i veće potrošnje domaćih proizvoda. Pojedina hrvatska udruženja kao što su Hrvatska poljoprivredna komora i Hrvatska gospodarska komora, već su pokrenula kampanje te pozvale potrošače da tijekom ovih blagdana veću pozornost posvete kupnji domaćih proizvoda, budući da se kroz kupnju domaćeg multiplicira učinak na ukupnu poljoprivredu i gospodarstvo.
Promjene koje je donijela korona kriza vidljive su na svakom koraku, pa je tako primjerice prema podacima Državnog zavoda za statistiku, online trgovina u Hrvatskoj porasla za 13,9 posto u prvoj polovici 2020. U razdoblju od početka lockdowna značajno su se promijenile potrošačke navike i sve više ljudi je zbog nove situacije s korona virusom pribjegavalo kupovini online. U mjesec dana od početka pandemije, online trgovina narasla je i do 15 posto. Osjetno je rasla i prodaja svježe hrane lokalnih proizvođača, a od zatvaranja gospodarstva u ožujku do kraja travnja ove godine online trgovina svježom hranom rasla je i do 7 puta više nego inače, dok su mnogi trgovci prilagođavali svoje kanale prodaje upravo online prodaji.
„Koronakriza je značajno promijenila globalne trendove u navikama i ponašanju potrošača, a razdoblje nakon Božića i blagdana, koji će po svemu biti drugačiji od svih prethodnih, ostavit će prostora za duboke analize što je dobroga ili lošega donijela pandemija, kada je riječ o potrošnji domaće hrane i povećanju svijesti o važnosti promjene strateškog pristupa poljoprivredi i prehrambenoj industriji u Hrvatskoj. Tijekom godine naglasak je stalno stavljan na potrebu kupovanja domaćih proizvoda, a uvjereni smo kako će se svijest o potrebi zaokreta u sektoru poljoprivrede i proizvodnje hrane još dodatno razvijati te da će Hrvatska konačno dobiti strategiju koja će ovu proizvodnju revitalizirati na zdravim temeljima. Pandemija bi mogla biti dobar početak ovih promjena, jer je svaka kriza i nova prilika za zaokret, posebice u važnom sektoru proizvodnje hrane “, zaključak je stručnjaka Smartera.
