ISPRAVAK PRAVILNIKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI MJERE M4

Nakon uspoređivanja s izvornim tekstom Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnik...

OBJAVLJEN NATJEČAJ ZA OBNOVU POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom danas je objavila Natje...

JAVNA RASPRAVA PRIJEDLOGA PRAVILNIKA

Prijedlog pravilnika o provedbi Podmjere 19.2. »Provedba operacija unutar CL...

ZAPOČELO IZDAVANJE KONAČNIH ODLUKA ZA SVINJOGOJSTVO I PERADARSTVO

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju započela je s i...

Glasnik Hrvatske poljoprivredne komore

Poštovani, Objavili smo Glasnik HPK u kojem možete čitati o aktualnosti...

  • ISPRAVAK PRAVILNIKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI MJERE M4

  • OBJAVLJEN NATJEČAJ ZA OBNOVU POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA

  • JAVNA RASPRAVA PRIJEDLOGA PRAVILNIKA

  • ZAPOČELO IZDAVANJE KONAČNIH ODLUKA ZA SVINJOGOJSTVO I PERADARSTVO

  • Glasnik Hrvatske poljoprivredne komore

Nalazite se:  

Prijedlozi odbora za zakonodavstvo



Članak 26., stavak 3.
Treba izmijeniti da poljoprivredno zemljište može biti predmet obeštećenja bivših vlasnika, ali pod uvjetom da bivši vlasnik gospodarskim programom dokaže da se bavi poljoprivredom i to na česticama koje su bile u vlasništvu ili, ukoliko bi to značilo cijepanje čestica, dodjelom adekvatnih zamjenskih poljoprivrednih površina uz suglasnost Agencije i stranke.

Članak 30.
Smatramo da bi redoslijed prioriteta trebao biti:
 a) dosadašnji posjednik ako je u mirnom posjedu
 b) pravni slijednik bivšeg korisnika poljoprivrednog zemljišta u društvenom vlasništvu koje je postalo vlasništvom države, pod uvjetom da je u posjedu tog zemljišta i da ga obrađuje,
 c) najviše vrednovan Gospodarski program,
 d) najviša postignuta zakupnina.
 S tim da:
 1. Se ovim Zakonom propišu kriteriji vrednovanja gospodarskog programa, a ne naknadno nekim drugim propisom.
 2. Prednost dobivanja u zakup čestica u državnom vlasništvu upisanih u ekološku proizvodnju trebaju imati dosadašnji posjednici kako se ne bi prekidao kontinuitet statusa potreban za dobivanje ekološkog znaka, pod uvjetom da posjednik istu upiše u ekološki upisnik i nastavi je obrađivati sukladno Zakonu o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda.
 3. Kod vrednovanja gospodarskog programa, na prvo mjesto prvenstva staviti ekološku proizvodnju, a prednost među ekološkim gospodarstvima dati onima koji česticu posjeduju, s njom međe ili su duže u upisniku ekoloških proizvođača.

 Ako bi se i dosadašnjim posjednicima koji su u mirnom posjedu min. Pet godina i osnovna im je djelatnost poljoprivreda zakonom onemogućio prioritet pri zakupu, došlo bi do velikog broja novih zakupnika što bi iste stavilo u nepovoljan položaj jer su se isti na osnovu tog zemljišta zadužili u mehanizaciji, strojevima i objektima.
 Trebalo bi omogućiti odvojena prava za obiteljska poljoprivredna gospodarstva i obrte u poljoprivredi u odnosu na trgovačka društva i d.o.o., odnosno provođenje natječaja po programima raspolaganja poljoprivrednim zemljištem JLS i gradova.


Članak 32.
 Pod 3 – ako se traži dokaz samo za to zemljište, oni koji ga nisu koristili dostaviti će dokaz da nemaju duga, ali imaju duga za drugo zemljište, stoga treba formulacija iz članka 30 stavak 1 ili doraditi prethodno navedeni stavak, pa ovaj brisati.
 Trebalo bi omogućiti korištenje državnog poljoprivrednog zemljišta prioritetno znanstveno-istraživačkim institucijama,poljoprivrednim institutima i poljoprivrednim fakultetima,poljoprivrednim školama,poljoprivrednim razvojnim centrima i drugim subjektima u funkciji transfera novih tehnologija u poljoprivredi uz uvjet da su u vlasništvu javnog sektora.
 Članak 34.
 Stavak 4 – duljina rok kašnjenja i kada se ugovor raskida zbog kašnjenja.
 Članak 44.
 Stavak 1 – pod obvezno izmjena članka i vratit županijama dio prihoda od 25%, a vezano uz programe koje županije provode iz koje su koristile sukladno Pravilniku o korištenju tih sredstava, kao npr. za katastarsku izmjeru, provedbu NAPNAV-a i druge razvojne programe usmjerene razvoju poljoprivrede. Sredstva su od izuzetne važnosti za razvoj poljoprivrede.
 

Članak 45.
 Da li će agencija za poljoprivredno zemljište voditi i evidenciju naplata za dosadašnje ugovore (osobito koncesije). Trenutno evidenciju naplata ugovora o koncesiji vodi Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo financija.
 Članak 46. Zakup livada i pašnjaka u vlasništvu RH
 1. Livada i pašnjak u vlasništvu države čine proizvodno tehnološku cjelinu koja se daje u zakup na rok od 20 godina vlasnicima stoke koji te površine koriste u proizvodnji i zaštiti na propisan način ne umanjujući njihovu vrijednost.
 2. Vlasnik stoke podnosi Agenciji iskaz interesa za određeni broj hektara temeljem broja grla stoke koje dokazuje potvrdom izdanom od nadležne ustanove koja vodi uzgoj.
 3. Na većim površinama može biti više vlasnika u međusobnom korištenju (suvlasnički/sukorisnički odnos).
 4. Ukoliko je veći broj interesa za određenu površinu on ne može biti manji od 0.5 ha po jednom uvjetnom grlu, niti veći od 2 ha po uvjetnom grlu.
 5. Prednost za određeni pašnjak imaju vlasnici stoke sa prebivalištem na području mjesnog odbora. Prednost imaju i autohtone pasmine goveda, konja, ovaca i magaraca nad komercijalnim pasminama.
 6. Livade i pašnjaci koji se nalaze unutar zaštićenog područja i koji su sastavni dio šumskih osnova moraju se dati u zakup po istim kriterijima uz prihvaćanje određenih uvjeta zaštite.
 7. Zainteresirana fizička ili pravna osoba dostavlja Agenciji uz iskaz interesa i gospodarski program.
 8. Zakupnina za livade i pašnjake utvrđuje se u visini početne cijene zakupa, sukladno pravilniku o početnoj cijeni poljoprivrednog zemljišta u RH.
 9. Odluku o dodjeli o zakupu livada i pašnjaka u zaštićenom području donosi Agencija uz prethodnu suglasnost nadležne ustanove za zaštitu prirode.
 10. Na osnovi odluke o zakupu ravnatelj Agencije i odgovorna osoba fizička ili pravna koja je iskazala interes i zadovoljila uvjete sklapaju ugovor o zakupu u pisanom obliku na koji se primjenjuju odredbe članka 36. i 38.

Članak 50.
 Stavak 1 - Da se ugradi „f“-za katastarske čestice koje se vode kao društveno vlasništvo, a u suvlasništvu su RH i fizičke i pravne osobe.
 Obrazloženje: dio katastarskih čestica se vode kao društveno vlasništvo jer se po dokumentima i gradnje nalaze dijelom u građevinskoj zoni i dijelom van građevinske zone. Upis vlasništva ne može upisati ni RH ni fizičke i pravničke osobe. Općenito: korištenje poljoprivrednog zemljišta koje je u suvlasništvu nikako nije riješeno i još uvijek se vodi kao društveno vlasništvo.
 Članak 51., stavak 1.
 Komora se ne slaže s time da Agencija za poljoprivredno zemljište raspolaže i privatnim poljoprivrednim zemljištem, te je u skladu s tim potrebno izmijeniti članak 51, na način da ponuda prodaje zemljišta ne bude obavezno preko Agencije, s time da agencija zadrži pravo zabrane prodaje koja bi značila cijepanje čestica.

Članak 64.
 Obzirom da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave temeljem Zakona moraju zaposliti poljoprivrednog redara, stav je Komore da Agencija za poljoprivredno zemljište snosi materijalne i druge troškove poljoprivrednog redara u punom iznosu.

Članak 72.
 Stavak 1 – znači li to da će JLS donositi nove programe raspolaganja poljoprivrednim zemljištem.

Članak 77.
 Treba dodati novi stavak koji glasi: '' Nakon proteka roka na koji su sklopljeni ugovori iz stavka 1. ovoga članka, isti se na zahtjev dosadašnjeg korisnika, novog nositelja OPG-a ili pravnog slijednika mogu sklopiti na razdoblje utvrđeno ranijim ugovorom".
 Sadašnji korisnici služnosti navedenih opožarenih pa i miniranih površina uložili su značajna sredstva, vlastiti rad, kreditna sredstva. Sami smo bez potpora državnih tijela (u prvih začecima ulaska u služnost) razminirali površine, pripremili krš za plodno tlo što je bio veliki financijski trošak, oduzeti nam pravo na nastavak služnosti bilo bi uništenje takvih obitelji.

 Novim člankom potrebno je regulirati situacije gdje zakupnici izgrade građevine za poljoprivrednu namjenu na zakupljenom poljoprivrednom zemljištu, na način da se dozvoli kupnja i upis vlasništva na dijelu poljoprivrednih površina na kojima je izgrađen čvrsti objekt za namjenu bavljenja poljoprivredom. Potrebno je Zakonom propisati namjene objekta i maksimalne površine za koje bi se dala suglasnost o kupnji, kako bi se navedeni objekti mogli upotrijebiti kao zalog za dobivanje daljnjeg kredita za razvoj poljoprivredne djelatnosti.

 U prijedlog Zakona staviti novi članak, kojim se fizičke i pravne osobe oslobađaju pristojbi prilikom zamjene poljoprivrednog zemljišta, ako se tom zamjenom zemljište okrupnjava.

Zaključno:
 Ovim zakonom izuzetno velike ovlasti se daju Agenciji za poljoprivredno zemljište, prevelik broj pravilnika koje će ministar naknadno donositi, stavljanje u isti rang OPG-a, obrta u poljoprivredi-sa trgovačkim društvima i d.o.o-ima što nije dobro. Ne vidi se ograničenje u maksimalnim površinama, prioriteti po osnovi dugogodišnjeg mjesta prebivanja što je u prethodnom zakonu bilo prilično dobro riješeno. Prijedlog o okrupnjavanju poljoprivrednog zemljišta (državnog i privatnog) ide u dobrom smjeru ali u zamjenama istoga trebalo bi osloboditi plaćanja na isto zemljišta plaćanja poreza prilikom prijepisa.

 

Facebook HPK

Partneri HPK

  

     

 

 

Korisni linkovi